Paginacija

Krivulje trajanja i učestalosti tijekom recesijskih razdoblja
Krivulje trajanja i učestalosti tijekom recesijskih razdoblja
Zvonimir Spajić
Opis zadatka: U ovom završnom radu na temelju danih hidroloških podataka izdvojena su sva recesijska razdoblja za 4 godine, određeno je njihovo trajanje, te u navedenim razdobljima prikazani su intervali oborina i njihove sumarne vrijednosti. Prikazani su osnovni pojmovi krša, tečenja u kršu, krivulje trajanja protoka, krivulje učestalosti i recesijski dio hidrograma.
Krivulje trajanja i učestalosti u modulnim koeficijentima
Krivulje trajanja i učestalosti u modulnim koeficijentima
Darija Lauš
U radu je izvršena osnovna statistička obrada podataka te su prikazane krivulje trajanja i učestalosti protoka i krivulje trajanja i učestalosti protoka u modulnim koeficijentima za izvor Rumin Mali i izvor Žrnovnice.
Krivulje trajanja i učestalosti u modulnim koeficijentima
Krivulje trajanja i učestalosti u modulnim koeficijentima
Jakov Pavao Lelas
U radu je izvršena osnovna statistička obrada podataka te su prikazane krivulje trajanja i učestalosti protoka i krivulje trajanja i učestalosti protoka u modulnim koeficijentima za izvor Rumin Veliki i Rumin Mali
Kružni (o)tok
Kružni (o)tok
Marin Petković
Rad istražuje odnos arhitekture i infrastrukture, ispituje površine izgubljene infrastrukturom, pitajući se kako kružni tok može postati kružni otok koji u sebe naseljava prostore rada i stvaranja, kao i rekreacije, kulture, učenja i botaničkog parka. Time nastaje centar kreacije i rekreacije - suprotnost zatvorenim shopping centrima fokusiranu konzumerizmom. "Privatno" i "javno" zgrade se međusobno nadopunjuje i gradi, nadopunjući prostore koji fale gradu- bazeni, knjižnice,...
Kružni tokovi
Kružni tokovi
Dino Vukušić
Tradicionalni kružni tokovi gradili su se od 1930. do 1960. godine. Zbog velikog zauzeća prostora, a male sigurnosti i kapaciteta, gube na popularnosti i prestaju se graditi. Desetak godina kasnije javlja se ideja o uvođenju kružnih raskrižja, ali značajno manjih dimenzija, u vidu mini, jednotračnih i dvotračnih kružnih tokova. Mini kružni tokovi su postali dosta popularni u urbanim područjima za kapacitete do 20 000 voz/dan. Jednotračni kružni tokovi su se pokazali kao...
Kružni tokovi
Kružni tokovi
Andrija Milin
U Velikoj Britaniji 1960ih godina su prvi put predstavljena pravila za projektiranje kružnih tokova, te se od tada upotrebljavaju i postupno usvajaju u cijelom svijetu. Kružni tokovi su prepoznati kao siguran i učinkovit oblik raskrižja, to osobito dolazi do izražaja na mjestima gdje je protok vozila veći. Opsežna istraživanja su dovela do razvoja modela modernog projektiranja kružnih tokova, kojima je osnovni cilj povećati sigurnost i propusnost. Ideja o mini kružnim tokovima je...
Kružni tokovi u Njemačkoj
Kružni tokovi u Njemačkoj
Iva Matić
Rad ne sadrži sažetak.
Kulturni centar Makarska
Kulturni centar Makarska
Josipa Krtalić
Kulturni centar u kojem bi se događale projekcije, manifestacije, koncerti, izložbe i predstave, a pod istim krovom s raznim radionicama i tečajevima, zasigurno bi regenerirali društvo. Poticanje kulturne edukacije i sudjelovanja u raznovrsnim aktivnostima daju izvanrednu mogućnost za širenje vidika i ostvarivanje osobnih ciljeva. U okviru centra nalazila bi se Gradska knjižnica, dvorane, čitav sustav učionica, radionica i polivalentnih prostora za korištenje različitih udruga,...
Kulturni inkubator Clissa
Kulturni inkubator Clissa
Toni Kerum
Spektakularan pogled pojačava se uvođenjem žičare, uređenjem restorana, muzeja i vinske konobe, pod kojom se prostire vinograd. Vijugajući doživljava se topografija, profil, tekstura i kulturni život promenadama skroz do neočekivanih volumena u prostoru. Odmjeravanje vitalnosti s drevnim materijalima, svečanim prizorima događanja i izložbi, prisutno je u ovoj igri otkrivanja. Cilj je suvremenim adaptacijama kulturnih kubusa doprinijeti razvoju tvrđave kao kulturno-povijesnog dobra.
Kulturni restart
Kulturni restart
Mara Kereta
Kaštela su oduvijek bila prostor kulturne važnosti i osviještenosti. U posljednjih 20 godina veliki problem predstavlja nedostatak potrebne infrastrukture. Kulturni centar od posebnog je značaja za mlade. Kao početna točka razvoja uzima se postojeća zgrada Kulturnog centra u Kaštel Lukšiću. Ispred centra se nalazi park koji se spaja na obalnu šetnicu. Rubovi centra ostaju nedefinirani, a samim time i prostor centra. Projektom se definiraju rubovi prostora. Kompozicijom novih solid...
Kulturno pastoralni centar
Kulturno pastoralni centar
Petar Tomić
Nova kulturna ustanova donosi maloj urbanoj sredini prostore potrebne za razvitak i djelovanje zajednice. Muzejski prostori omogućavaju rad s mladima, učenicima osnovnih i srednjih škola, njihovo upoznavanje, često zaboravljene, povijesti i baštine te potencijalni rehabilitacijski alat pri razvijanju osoba s posebnim potrebama. Prostor organiziran oko središnjeg atrija korisnici koriste preko multifunkcionalne dvorane i muzeja u prizemlju te pastoralnog centra s potrebnim prostorima za...
Kulturno-turistički centar, Kuna
Kulturno-turistički centar, Kuna
Emanuela Tomelić
Kuna je bila i ostala kulturno, prosvjetno i vjersko središte pelješke Župe. Centar bi bio bazna jedinica cjelovite mreže kulturnih ustanova na centralnom dijelu Pelješca. Povezujući lokalnu poljoprivredu, i proizvodnju ali i plodove mora, ribu s turističkim smještajem i samom kulturom Kune u kompleksnu zajednicu, s ciljem revitalizacije naselja ali i šireg područja. Cilj je stvoriti specifični hibridni objekt koji bi u mjerilu i izrazu respektirao ambijent, stapao se s njim i na...

Paginacija