Potporne građevine su stare koliko i graditeljstvo. Građene po iskustvu, neke su trajale duže, a neke su nestale u povijesti. Suhozidi ili gomile potporne su građevine kojima obiluje mediteranska obala. To je spomenik ljudskoj upornosti i trudu da se sačuva ono malo plodne zemlje i prehrani stanovništvo. Građeni bez veziva, potpuno propusni za vodu, odolijevaju stoljećima i vrše zadanu ulogu. Obrambeni zidovi oko gradova i naselja drugi su vid spomenika ovim građevinama, koje se još i danas može naći svugdje po svijetu od Dubrovnika i Stona u Hrvatskoj do Velikog Zida u Kini. Potporne građevine preuzimaju opterećenja od tla, vode ili nekog drugog materijala koji se nalazi u njenom zaleđu i na nju se oslanja. Najčešće je to tlo, prirodno ili nasuto, voda ili neka druga tvar koju građevina pridržava. Kad god je to moguće nastoji se potpornu građevinu ne opteretiti hidrostatičkim tlakom, jer on uzrokuje veliko vodoravno opterećenje. Kako bi se moglo projektirati i izvoditi složene geotehničke građevine, kao što su potporne građevine, potrebno je prethodno upoznati njihove pojedinačne sastavne dijelove. Stoga će u nastavku biti opisani načini projektiranja i proračuna svake pojedine vrste potpornih građevina u osnovnim oblicima. Raznolikost oblikovanja potpornih građevina prepuštena je inženjerima na slobodnu volju. Kako su potporne građevine neizostavni, ali ne i jedini dio građevnih jama, u poglavlju o građevnim jamama bit će govora i o ostalim građevinskim zahvatima nužnim da bi ove, istina privremene, ali često veoma zahtjevne građevine mogle biti učinkovite i zadovoljiti u potpunosti svoju namjenu.